Tekstovi o engleskom jeziku
Engleski jezik
 
Blog
petak, studeni 21, 2008
Gramatika engleskog jezika online
http://eng-gramatika.com.ba Detaljna gramatika engleskog jezika klasirana po tememama, sa primjerima i testovima.
engleska-gramatika @ 18:43 |Isključeno | Komentari: 0


Osnovni princip koji ne mogu dovoljno da podvučem je sljedeći: engleski jezik se ne može naučiti bubanjem tabela i tablica i papagajskim ponavljanjem onoga što je nabubano! Tabele i tablice treba da vam budu pred očima i da vam služe kao podsjetnik dok ne postanu dio vašeg razumijevanja i znanja. Ovaj priručnik neće biti ni od kakve koristi onima koji smatraju da je učenje tablica i biflanje istih put za uspešnost u engleskom jeziku! Engleski glagoli su ključni za pravilno izražavanje u engleskom jeziku. Engleski glagoli se, između ostalog, dijele na:

1) glavne glagole koji postoje i u našem jeziku: spavati, jesti, raditi, učiti; i 2) pomoćne glagole od kojih su najvažniji ovi u pomenutoj «crnoj trojci»: to be, to do i to have.

Koliko god da nam glavni glagoli ne predstavljaju problem toliko su pomoćni glagoli u engleskom veliki izvor strepnje i frustracije. Zbog tih glagola su vjerovatno neki, ako ne i mnogi, odustali od daljeg učenja ovog jezika. Zbog tih glagola su neki možda i zauvijek omrznuli engleski jezik! Ali, kao što rekoh, samo hrabro naprijed, nije ništa vaša krivica. Svo to zamešateljstvo se lako može razumjeti uz malo pameti i odgovarajućih objašnjenja. Pomoćni glagol «to be» nekako i shvatamo pošto postoji i u našem jeziku kao glagol «biti», iako ga mi nikada ne upotrebljavamo u vremenu u kome ga upotrebljavaju ljudi sa engleskog govornog područja. Glagol «to have» obično ignorišemo budući da u našem jeziku to nikada nije pomoćni glagol. Najgori član «crne trojke» je glagol «to do». Sa tim glagolom niko ne uspijeva da se izbori iz prostog razloga što se uvijek prećutkuje njegova «tajanstvena funkcija» i način na koji se on (ne)upotrebljava u svakodnevnom engleskom govoru.

Osnovna engleska vremena se obrazuju uz pomoć pomoćnih glagola: «to be», «to do» i «to have» i svih ostalih glavnih glagola u engleskom jeziku. Taj princip nikada nemojte smetnuti sa uma! Isto tako, jedanko bitan princip koji se nikada ne smije smetnuti sa uma kada je u pitanju engleski jezik je činjenica da pomoćni glagoli UVIJEK dolaze ispred glavnih glagola! To je sasvim logično pravilo upravo zato što samo ime pomoćnih glagola izražava ono što oni čine – oni pomažu glavnim glagolima da iskažu tačno vreme kada se neka radnja dogodila: da li je to bilo u prošlosti, sadašnjosti, budućnosti, u toku razgovora, nakon neke druge radnje, da li je prekinuto od strane neke druge radnje...

U prvi mah ova džungla vremena i isprepletanost radnji može da uplaši iskrenog studenta engleskog jezika. Ali ono što će ove studije makar da vam omoguće, to je da se razjasne sve nedoumice koje naši ljudi nikada nisu imali od koga da nauče budući da je naš školski sistem sterilan i nemaštovit, pa samim tim ne ume da prenese dinamično znanje i komunikaciju na engleskom jeziku.

Imajući ove principe na umu, pristupamo kratkoj analizi nekoliko osnovnih i najčešće korišćenih vremena u engleskom jeziku. Ostala vremena biće obrađena nakon pregleda pomoćnih glagola zato što će tada biti mnogo lakše obraditi svako vreme i pokazati način na koje ono izražava radnje u engleskom jeziku.

engleska-gramatika @ 18:37 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
ponedjeljak, studeni 17, 2008
Uvod


Sama suština i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoćni glagoli! Bez njih je nemoguće zamisliti engleski jezik i pravilno izražavanje. Za naše ljude je glavni problem kod pomoćnih taj što oni imaju dvostruku ulogu zbog toga što su ne samo pomoćni, nego su i glavni glagoli. Upravo po tome se razlikuju od svih drugih glagola u engleskom jeziku.


Osnovni pomoćni glagoli koje najčešće susrećemo i od kojih se obrazuju engleska vremena su glagoli «biti», «činiti» i «imati». Ova tri pomoćna i glavna glagola (zavisno od situacije) u šali nazivam «crna trojka» zato što su «to be», «to do» i «to have» zadali mnogo muke našim studentima i učenicima. Najporaznije u cijeloj toj zapanjujućoj priči o «crnoj trojci» je činjenica da tako prosta stvar, kao što su pomenuti pomoćni glagoli, nikada nije objašnjena našim ljudima na odgovarajući način. Štaviše, ovi glagoli su stalan izvor osujećenosti, osjećanja straha i nesigurnosti u našem pristupu engleskom jeziku i nepoznanica koju kao da niko nije znao ili htio da nam razjasni. A riječ je o prilično prostoj stvari koja će, kada bude objašnjena, vjerovatno izazvati veliki osećaj olakšanja i zahvalnosti što se običan čovjek poput mene dosjetio ovih praktičnih uputstava za savlađivanje osnovne engleske gramatike.


Suština engleskog jezika


Engleski jezik je satkan od vremena bez kojih se ne može zamisliti ni najprostiji izraz u tom jeziku. Međusobna isprepletanost i igra vremena su nerijetko izvor velikog stresa i strepnje kod naših ljudi, naročito kada je riječ o vremenima koja ne postoje u našem jeziku kao što je, na primer, Present Progressive Tense (ili Present Continuous Tense). Naime, u našem jeziku sadašnje vreme je sadašnje vrijeme i u našoj svesti ne postoji razlika u tome kako izražavamo radnju koja se trenutno događa ili radnju koja se redovno događa i redovno ponavlja u različitim vremenskim intervalima. Već na tom primeru vidimo da se suština engleskog jezika u nekim aspektima bitno razlikuje od onoga na šta smo navikli u našem maternjem jeziku. Svako vreme u engleskom jeziku ima svoje specifične uslove za izražavanje i dodijeljene pomoćne glagole bez kojih je nemoguće bilo šta izreći.
Vremena, odnosno radnje u vremenu, ne mogu se izraziti bez glagola, što nam je jasno i u našem jeziku. Ali ono što nam nikada nije i neće biti jasno dok konačno ne shvatimo kako to funkcioniše u engleskom, to je činjenica da moramo da naučimo da smisleno razlikujemo engleske glagole umjesto što «bubamo» tabele i tablice koje nam na kraju ništa ne pomažu i iz kojih nikada ne naučimo da govorimo engleski jezik sa razumijevanjem i samopouzdanjem. Oduvijek sam svim mojim studentima i učenicima zabranjivao da mi kao papagaji ponavljaju napamet naučene tablice i šablone bilo kog glagola i da mi izverglaju promenu glagola po zamjenicama.
Engleski jezik, kao i svaki drugi, mora da se uči prirodno i uz shvatanje nekih osnovnih postulata i principa. Učenje tablica i tabela, na šta nas je uvijek navodio naš neinventivni školski sistem, ne doprinosi bilo kakvom smislenom savladavanju jezika. Pri tome ne želim da umanjim ni ulogu dosadnih predavača koji nisu umjeli da se spuste na nivo svojih studenata i đaka. Takvim predavačima je izgleda jedino bilo od koristi da pred svojim đacima i studentima stoje kao autoritet koji poznaje jezik, ali ne umije da ga adekvatno prenese onima koji taj jezik moraju da savladaju. Svima koji predaju engleski jezik mogu samo da poručim da je njihov talenat za ovaj jezik ostao beskoristan za naše studente i đake. Zašto? Zato što nisu uspjeli da se prvo stave u ulogu svojih studenata i đaka kojima je maternji jezik sprski i koji, usled toga, nisu mogli da jasno razumeju sve one odlike engleske gramatike koje su nepojmljive našem čoveku same od sebe, nego ih je potrebno objasniti prostim našim jezikom! Kao neko ko je prošao kroz «pakao» pokušavanja da shvati, nauči i savlada englesku gramatiku, a kasnije dobio izazov da je objasni drugima, shvatio sam zašto se u mojoj svesti i svijesti mnogih od nas stvorio mentalni blok, pa i otpor prema engleskom jeziku. Ne, dragi moji čitaoci, niti ste vi glupi niti ste nesposobni da naučite taj jednostavan jezik! On je prost da ne može biti prostiji. Problem je u tome što nikada nije bilo nikoga da vam taj jezik adekvatno objasni. Stoga, hrabrno napred u učenje engleskog jezika. Duboko verujem da svako od vas može da savlada makar ovu osnovnu gramatiku i da uz pomoć iste komunicira na jednostavnom nivou sa drugima.
engleska-gramatika @ 22:25 |Isključeno | Komentari: 0



Engleski je germanski jezik indo-evropske porodice. Po broju ljudi koji govore ovaj jezik on je drugi u svijetu. Smatra se da postoji 300 miliona ljudi kojima je engleski izvorni (native speakers), 300 miliona onih kojima je on drugi i još 100 miliona onih koji ga koriste kao strani jezik.


To je jezik nauke avijacije, računarstva, diplomatije i turizma. Polovina svih poslovnih ugovora je sklopljena na engleskom, također, dvije trećine naučnih dokumenata je pisana ovim jezikom. Engleski je zvanični jezik u 45 zemalja ali je govorni i mnogim drugim zemljama. Mandarin (kineski) govori najviše ljudi, međutim engleski jezik je najrašireniji i najvažniji jezik u svijetu.


Engleski igra značajnu ulogu u kulturnoj, političkoj i ekonomskoj sferi društva u sljedećim zemljama. U zemljama koje su podebljane engleski jezik vodi glavnu ulogu.


Antigva
Australia
Bahami
Barbados
Belize
Bermudska ostrva
Bocvana
Bruneji (sa malajskim otocima)
Dominika
Fidži
Gajana
Gambija
Gana
Grenada
Indija (sa nekoliko indijskih jezika)
Irska (sa irskim)
Jamajka
JAR
Kamerun (sa francuskim)
Kanada (sa francuskim)
Kenija
Kiribati
Lesoto
Liberija
Malawi
Malta
Mauricijus
Namibija
Nauru
Novi Zeland
Nigerija
Pakistan
Papua Nova Gvineja
Filipini
Porto Riko
SAD
Sv. Kristofer i Nevi
Sv. Lucija
Sv. Vinsent
Senegal
Sejšeli
Siera Leone
Singapur
Surinam
Svaziland
Tanzanija
Tonga
Trinidad i Tobago
Tuvalu
Uganda
V. Britanija
Vanatu
Zapadna Samoa
Zambija
Zimbabve


Kada ovaj broj od 45 zemalja uporedimo sa 27, u koliko država je govorni jezik francuski, te 20 gdje je španski, i 17 gdje je arapski govorni jezik, možemo uvidjeti koliko je engleski jezik dominantan. Možda se oni koji govore francuski, španski i arapski neće složiti, ali engleski je na putu da postana nezvanični međunarodni jezik cijelog svijeta.


Porijeklo engleskog jezika


Historija engleskog jezika počinje dolaskom germanskih plemena na britanska otočja su stigli preko Sjevernog mora sa prostora današnje Danske i sjeverne Njemačke. Doseljenici su prvobitno govorili keltski jezik, međutim to je brzo promijenjeno. Većina ljudi koji su govorili keltski su potisnuti u Vels, Kornvol i Škotsku. Jedna skupina je emigrirala na britansku obalu Francuske gdje i danas govore keltski jezik. Angli su dobili naziv od riječi Engle, imena njihove pradomovine. Jezik im se nazivao Englisc od čega i potiče riječ English.


Tokom sljedećih par stoljeća razvilo se nekoliko dijelekata: -Northumbrian u Northumbriji
-Mercian u kraljevini Merciji
-West Saxon u kraljevini Wessex
-Kentish u Kentu



Tokom 7. i 8. stoljeća kultura i jezik Northumbrije su bili dominirajući. Invazija Vikinga je dovela ovu dominaciju do kraja (zajedno sa uništenjem Mercije). Samo je Wessex ostao nezavisna kraljevina. Tokom 10. stoljeća West Saxon dijalekat je postao zvanični jezik Britanije. Iz ovog perioda je poznat tzv. Old English (staro-engleski). Pisan je alfabetom zvanim Runic, koji potiče od skandinavskih jezika. Latinski alfabet su donijeli kršćanski misionari iz Irske.


U to vrijeme, rječnik Old English-a se sastojao od anglo-saksonske osnove te prihvaćenih riječi latinskog i skandinavskih jezika (Norse and Danish). Latinski je dao engleskom riječi poput: street, kitchen, kettle, cup, cheese, wine, angel,bishop, martyr, candle. Vikinzi su dodali riječi: sky, egg, cake, skin, leg, window, husband, fellow, skill, anger, flat, odd, ugly, get, give, take, raise, call, die, they, their, them. Keltske riječi su preživjele u imenima mjesta i rijeka: Devon, Dover, Kent, Trent, Severn, Avon, Thames.


Normani su 1066. god. osvojili Britaniju. Francuski je postao jezik normanske aristokracije i oni su dodali mnoge riječi u engleski jezik.


francuski engleski close shut reply answer odour smell annual yearly demand ask chamber room desire wish power might ire wrath


Zbog toga što su niži slojevi (englezi) kuhali za normansku aristokraciju, nazivi za većinu domaćih životinja su engleski (ox, cow, calf, sheep, swine, deer), dok su nazivi za vrste mesa koje su im donosili iz francuskog jezika (beef, veal, mutton, pork, bacon, venison).


Germanski način tvorbe množine (house, housen; shoe, shoen) je zamijenjen francuskim načinom tvorbe: dodavanjem "s" (house, houses; shoe, shoes). Samo par riječi su zadržali germanski način tvorbe: men, oxen, feet, teeth, children.


U 14. stoljeću Englezi postaju ponovo dominantni u Britaniji. Prvi kralj poslije normanske vladavine je bio Henry IV. Do kraja 14. stoljeća londonski dijalekat je standardizovan, i postao zvanični jezik, taj se jezik naziva Middle English (srednje-engleski). Chaucer je pisao na ovom jeziku.


Modern English počinje u 16-om stoljeću, i poput ostalih jezika još uvijek se mijenja. Jedna promjena se desila kada je "th" kod nekih oblika glagola postalo "s": loveth, loves: hath, has.


U narednom periodu Engleska postaje kolonijalna sila, stupajući u kontakt sa različitim narodima širom svijeta. Zbog toga mnogo riječi iz drugih jezika je našlo mjesto u engleskom jeziku, što je svakako doprinijelo povećavanju rječnika engleskog jezika. Rječnik engleskog jezika je najveći u svijetu.


Jezici koji su imali uticaja na engleski jezik su: latinski, grčki, francuski, njemački, arapski, Hindu, italijanski, malajski, holandski, Farsi (iz Irana i Afganistana), Nahuatl (jezik Asteka), Sanskrit (iz drevne Indije), portugalski, španski, Tupi (iz Južne Amerike) i Ewe iz Afrike.


engleska-gramatika @ 22:02 |Isključeno | Komentari: 0